Kamo ćeš za vikend? U ovom uobičajenom pitanju većina nas pod pojmom vikend podrazumijeva subotu i nedjelju. No, je li to ispravno?
U Novom se zavjetu nedjelja spominje kao dan u kojoj je Isus uskrsnuo, na koji se ukazivao i poslao Duha Svetoga te na koji se prva zajednica okupljala na lomljenje kruha. Za židove je nedjelja prvi dan u tjednu, tj. prvi dan Stvaranja, a toga je dana stvorena svjetlost.
Kršćani su u skladu s time nastavili tu praksu te je za nas nedjelja također prvi dan (eng. first day). Ona je znak novog stvaranja (Isus kaže: „Evo, sve činim novo“). Također je i nazivamo danom Gospodnjim (tal. domenica), danom uskrsnuća (rus. voskrsenje) i osmim danom (dan koji ne poznaje zalaza). Nakon sv. Jeronima prihvaćanje i poganski naziv dies solis – dan sunca (njem. Sonntag) jer on kaže: „Ako ga pogani zovu danom sunca, mi se s tim rado slažemo: jer je danas izišlo svjetlo svijeta i sunce pravde…“
Nakon Milanskog edikta (313. g) car Konstantin toga dana zabranjuje rad (nedjelja). On je najstariji kršćanski blagdan, koji se od početka slavio kao tjedna proslava uskrsnuća. Zanimljivo je da spomen Uskrsa kao godišnje proslave nalazimo u 2. st, a spomen Božića tek u 4 st.
Prve značajnije zloupotrebe nedjelje počele su u srednjem vijeku kada je nedjelja postala važnija kao neradni dan, nego kao dan Gospodnji. Kao što znamo, to je i danas sveprisutno. Najznačajniji pokušaj omalovažavanja nedjelje učinila je Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) Ujedinjenih naroda. Naime, od 1. siječnja 1976. nedjelja se u javnom životu pa tako i u kalendarima uzima kao zadnji dan tjedna. Time se pokušalo nedjelji oduzeti njezinu religioznu vrijednost dana Kristova uskrsnuća, koji otvara novo razdoblja svijeta. Tako je u tom kratkom razdoblju od 36 godina i nama, nažalost, postalo uobičajeno nedjelju smatrati kao weekend [sic!], tj. krajem tjedna. Tu simboliku novog početka ne bismo smjeli zaboraviti.
Katekizam Katoličke Crkve nas poučava da slavljenju nedjelje ne pripada samo sudjelovanje na euharistijskom slavlju, iako je ono središte, nego i razmišljanje, šutnja, učenje i razmatranje te uzdržavanje od rada kako bi se iskazivala pažnja potrebitima i obitelji. Tako nam se nudi mogućnost da kroz sljedeći tjedan više pazimo na te vrijednosti koji nam dolaze u vrevi obaveza. U tim se vrijednostima na ovom svijetu očituje slika vječnoga života koji ćemo zadobiti uskrsnućem. Stoga je važno da bude svjesni da je svaka nedjelja proslava uskrsnuća, te da ne idemo na misu samo zato što „moramo“.
Kako bismo u svijeta nedjelju zadržali kao prvi dan mogu nam pomoći digitalni kalendari. Na većini je njih moguće postaviti nedjelju kao prvi dan tjedna. (Ja sam to svojem računalu i mobitelu već napravio.)
„Ovo je dan što ga učini Jahve: kličimo i radujmo se njemu!“ (Ps 118, 24.)
Debeli fratuljak
Tekst je izvorno objavljen u framaškom časopisu Tau, broj 1 (76), godina XX. u rubrici Oš se kladit. Nažalost, nepoznato je tko stoji iza pseudonima.
naslovna fotografija: Tomislav Bagarić